Izložena arheološka građa sastoji se od predmeta starohrvatske materijalne kulture, pretežito grobnih nalaza (oružje, oruđe, nakit, keramika), kamenoga crkvenog pokućstva, ukrasnih dijelova arhitekture. epigrafskih spomenika te kamenih sarkofaga.
Taj bogati arheološki materijal svjedoči o stupnju razvoja materijalne i duhovne kulture Hrvata toga doba, dok utjecaji susjednih kulturnih žarišta, vidljivi na izloženoj građi, ukazuju na gospodarske, društvene, političke i kulturne odnose u kojima je nastala i razvijala se prva državna organizacija Hrvata na ovom području.
Arheološka je građa izložena tematski, po tipološko-kronološkom načelu, koliko je to bilo moguće, i popraćena je legendama, zemljovidima, maketama i fotopanoima.
U četiri vitrine izložene su grobne cjeline iz Nina (Ždrijac, Sv. Križ), Kašića i Stankovaca, te pojedini izlošci s drugih ranohrvatskih nalazišta. To je oružje, oruđe, uporabni, nakitni predmeti i novac. Od izloženih grobnih cjelina vrijednošću se ističe grob starohrvatskoga ratnika konjanika i grob "Majke s djetetom“ iz groblja Nin-Ždrijac, datiran novcem franačkog cara Lotara u sredinu 9. st. U tom grobu su još nađene 2 zlatne i 2 srebrne i pozlaćene grozdolike naušnice, 2 nožića i 1 keramička posuda.
U navedenim vitrinama (zasebne tematske cjeline) prikazani su nakit, uporabni predmeti i posude od pečene zemlje. Izložena keramika predstavlja izbor obredne keramike koja se stavljala pokojnicima kao popudbina.
Posebna su cjelina stalnog postava kameni spomenici – dijelovi crkvenog namještaja: ciboriji, oltarne pregrade, ukrasni dijelovi arhitekture (portali, prozori) i sarkofazi. Oni su bogato ukrašeni karakterističnim pleternim i biljnim motivima u plitkom reljefu.
Spomenici koji se datiraju u 11. st. imaju iznimnu vrijednost u razvoju skulpture, navješćujući nov umjetnički stil – romaniku. To su pluteji iz crkve sv. Nediljice i crkve sv. Lovre s narativnim prikazima, ciborij prokonzula Grgura, te portal crkve sv. Lovre s razvijenim reljefom iz Zadra. Ranoromaničke pluteje (oltarne pregrade) iz crkve sv. Nediljice uvrstio je Malraux u svoj Musée imaginaire.
Važno mjesto zauzimaju spomenici s uklesanim natpisima, od kojih neki spominju imena darovatelja i vladara (nadvratnik iz crkve sv. Križa s imenom župana Godečaja i natpis sa spomenom hrvatskoga kneza Branimira (870.-892.) iz Nina, te ciborij prokonzula Grgura, 11. st., iz Zadra). Pisani su srednjovjekovnim latinskim jezikom, a samo jedan iz Zadra grčkim.
Na kraju prizemne dvorane Muzeja, u manjoj, odvojenoj prostoriji, pomoću maketa, fotopanoa i topografske karte rasprostranjenosti dan je prikaz osebujnoga predromaničkoga crkvenoga graditeljstva, od kojeg su se u Zadru i Ninu i na mnogim mjestima širega zadarskoga područja sačuvali najvredniji primjerci. U istoj prostoriji, u zasebnoj vitrini, izloženo je nekoliko ulomaka drvenih greda krovišta (rano 9. st.) iz crkve sv. Donata, otkrivenih 1970. tijekom konzervatorskih radova na toj crkvi.
Na predajama crkvenoga graditeljstva 5. i 6. st. u Dalmaciji, osobito u gradovima, nastaju karakteristični arhitektonski spomenici, koji u usporedbi s tada suvremenim crkvenim graditeljstvom drugih europskih regija pokazuju znatnu izvornost.
Graditelji u zaleđu obalnih gradova, na području ranofeudalne hrvatske države, djeluju pod okriljem hrvatskih vladara i velikaša.