|
Godine 1887. započeto je s čišćenjem i uređenjem Sv. Donata kako bi se u njega smjestio Arheološki muzej. Radovi su trajali sljedećih petnaestak godina. Usporedno s njima skupljala se arheološka i kulturno-povijesna građa u tom sakralnom objektu.
Godine 1894. u Sv. Donatu nalazila su se 132 kamena spomenika iz srednjeg vijeka. Oni su skupljeni iz nekoliko najznačajnijih zadarskih crkava: iz Sv. Donata (1877.), istraživanjima Stomorice (1883.), dizanjem poda u Sv. Krševanu (1888.), rušenjem Sv. Nediljice (1890.), te u dogradnji zvonika zadarske stolnice (1891.). Navedene godine ti su spomenici već izloženi u predvorju matroneja Sv. Donata. Tu su ostali do 1954. kada je Arheološki muzej preseljen u zgradu Filozofskog fakulteta, odnosno Sveučilišta u Zadru.
Između dva svjetska rata Muzej je doživio velike promjene dijeleći sudbinu grada Zadra. Njegova je djelatnost svedena na okupirano područje grada, a ostali dio sjeverne Dalmacije potpao je pod stručni djelokrug Arheološkoga muzeja u Splitu i Muzeja hrvatskih starina u Kninu. Ranohrvatska arheološka građa prenosila se u Knin.
Pripojenjem Zadra Hrvatskoj, 1944. godine započelo se, a poslije i nastavilo, sa sustavnim radom na istraživanju i skupljanju srednjovjekovnih spomenika na širem zadarskom području. Međutim, i dalje je dio građe završavao u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Čišćenjem ruševina i arheološkim istraživanjima nakon Drugoga svjetskog rata u Muzeju je pohranjeno više desetaka ulomaka crkvenog namještaja i manji broj sitnih predmeta iz ranoga srednjeg vijeka.
Od konca šezdesetih godina prošlog stoljeća pa do danas istražena su brojna ranohrvatska nalazišta (ponajviše groblja i crkve), pa je u ovaj odjel pristiglo preko 2 000 raznih arheoloških predmeta. Ta se građa sada, nalazi u čuvaonicama i stalnom postavu Muzeja.
U ovom odjelu skuplja se, čuva, obrađuje i predstavlja arheološka građa od 6. st. (Istočni Goti) do 15. st. s više srednjovjekovnih nalazišta (Nin, Zadar, Kašić, Velim, Galovac, Pridraga, Radašinovci, Rodaljice, Stankovci, Starigrad-Paklenica, Korlat, Pag, Povljana, Biljane Donje, Polača i dr.).
Sustavno se provode rekognosciranja zadarskoga kraja (kopneni i otočni dio), gdje je otkriveno više desetaka dosad nepoznatih nalazišta.
Arheološka se istraživanja najvećim dijelom provode potporom Ministarstva kulture RH, zatim Zadarske županije, gradova Zadra, Benkovca, Nina i Novalje, te više općina ovog kraja.
Istraživački projekti Srednjovjekovnog odjela Arheološkoga muzeja
Ranosrednjovjekovno groblje u Velimu kod Stankovaca
Arheološki muzej je 2004. započeo te 2005. nastavio arheološka istraživanja ranosrednjovjekovnoga groblja na položaju Velištak u Velimu. Tijekom radova na izgradnji dijela spojne ceste D27 - čvor Pirovac (autocesta Zagreb-Dubrovnik), raskrižje D59, otkriveni su grobovi za koje se prije nije znalo. Ukupno je istraženo 167 grobova, od čega je 31 paljevinski. Radi se o jednom od najznačajnijih groblja tzv. poganskog horizonta, gdje se pokapalo tijekom 8. st. Obje istraživalačke kampanje financirale su Hrvatske ceste.
Istraživanja vodi Radomir Jurić, muzejski savjetnik i voditelj Srednjovjekovnog odjela Arheološkoga muzeja.
Literatura:
JURIĆ, R., Velim-Velištak, Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004, Zagreb 2005, 202-203.
JURIĆ, R., Velim-Velištak, Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005, Zagreb 2006, 316.
ŠLAUS, M., Bioarheologija (demografija, zdravlje, traume i prehrana hrvatskih populacija), Zagreb 2006.
Ranohrvatsko groblje u Radašinovcima kod Benkovca
Od 1999. zadarski Arheološki muzej provodi sustavna arheološka istraživanja ranohrvatskoga groblja na položaju Vinogradine u Radašinovcima. Istraženo je preko 100 grobova. Pokojnici se najvećim dijelom nalaze u grobovima s grobnom arhitekturom. Pronađena je vrijedna arheološka građa (naušnice, prstenje, jedan križić i dr). Groblje i nalazi datiraju se od sredine 9. do početka 10. st.
Istraživanja vodi Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju Zadar, potporom Ministarstva kulture RH i Grada Benkovca.
Literatura:
JURIĆ, R., Ranohrvatsko groblje u Radašinovcima, Obavijesti HAD-a, 1, Zagreb 2000, 78-79.
JURIĆ, R., Radašinovci-Vinogradine 2001, Obavijesti HAD-a, 2, Zagreb 2001, 115-116.
JURIĆ, R., Novija arheološka istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, 295-312.
JURIĆ, R., Radašinovci-Vinogradine, Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005, Zagreb 2006, 313-314.
ŠLAUS M, Bioarheologija (Demografija, zdravlje, traume i prehrana hrvatskih populacija), Zagreb 2006.
Starigrad Paklenica - Sv. Petar
Od 1999. Arheološki muzej Zadar izvodi arheološka istraživanja crkve sv. Petra i njezina bližeg okoliša u Starigradu Paklenici. Crkva se nalazi na ulazu u Veliku Paklenicu, tik do jadranske turističke ceste. Utvrđena je srednjovjekovna i kasnosrednjovjekovna faza crkve. Istraženo je 205 grobova s vrijednim nalazima od 13. do 18. st. Ta istraživanja prethode većemu konzervatorskom zahvatu, jer se crkva sa zvonikom nalazi u veoma lošem stanju. Sva dosadašnja istraživanja provodila su se potporom Ministarstva kulture i Općine Starigrad Paklenica.
Istraživanja vodi Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju u Zadru,
Literatura:
GLAVIČIĆ, A., Pregled starokršćanske i srednjovjekovne baštine Like, Podgorja i grada Senja, Senjski zbornik, 30, Senj 2003, 21-82.
JURIĆ, R., Srednjovjekovni spomenici u velebitskom Podgorju, Paklenički zbornik, 1, Starigrad-Paklenica 1995, 245-253.
JURIĆ, R., Crkva sv. Petra u Starigradu kod Zadra, Obavijesti HAD-a, 1, Zagreb 2001, 87-90.
JURIĆ, R., Starigrad-Sv. Petar 2001, Obavijesti HAD-a, 3, Zagreb 2001, 125-126.
JURIĆ, R., Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, 295-312.
JURIĆ, R., Arheološka baština Starigrada, II. simpozij etnologa i konzervatora Hrvatske i Slovenije, Starigrad-Paklenica, 6.-8. lipnja 2001, Zagreb 2003, 153-164.
JURIĆ, R., Crkva sv. Petra u Starigradu-Paklenici, Senjski zbornik, 30, Senj 2003, 649-658.
JURIĆ, R., Starigrad Paklenica-Sv. Petar, Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004, Zagreb 2995, 200-201.
JURIĆ, R., Starigrad Paklenica-Sv. Petar, Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005, Zagreb 2006, 316.
Pag - Stari Grad
Od konca 2002. godine, s manjim prekidima, traju pokusna istraživanja u Starom gradu u Pagu. Na površini Glavice, uz crkvu Gospe od Staroga grada i u njezinoj neposrednoj blizini otvoreno je 15 sondi, te dvije sonde u gradskom tkivu. Dosadašnjim istraživanjima nisu ustanovljeni prapovijesni ostatci ni tragovi života u rimsko doba. Time se nameće zaključak da je Pag na ovom mjestu osnovan tek u srednjem vijeku. Ispod postojeće apside crkve Gospe od Staroga grada otkrivena je i istražena apsida prijašnje crkve. U više desetaka grobova nađeni su različiti prilozi (nakit i dijelovi odjeće). Većina građe ima svojstva kasnoga srednjeg vijeka (14.-15. st.).
Istraživanja vode Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju, i dr. Šime Batović, red. profesor u miru, financijskom potporom Ministarstva kulture i Grada Paga.
Literatura:
BIANCHI, C.F, Zara cristiana, II, Zadar 1879.
CELIĆ, J., Imovnik dobara franjevačkog samostana u Starom Gradu, Svetište Gospe od Staroga Grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog u Pagu 13. kolovoza 2005, Zadar 2005, 115-155.
FISKOVIĆ, C., Bilješke o paškim spomenicima, Ljetopis JAZU za godinu 1949.-1950, knj. 57, Zagreb 1953, 56-57.
FISKOVIĆ, I., Pročelje zborne crkve u Starom gradu u Pagu, Petriciolijev zbornik, 1, Split 1995, 395-417.
GRANIĆ, M., Paško-zadarski odnosi tijekom 14. stoljeća, RFFZ, 23 (10), Zadar 1984, 287-298.
GRANIĆ, M., Bilješke iz povijesti i topografije Starog grada u Pagu, Svetište Gospe od Staroga Grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog u Pagu 13. kolovoza 2005, Zadar 2005, 11-46.
HILJE, E., Stari grad na Pagu - „Srednjovjekovna Salona“, Glasje, 6, Zadar 1996, 86-92.
HILJE, E., Spomenici srednjovjekovnoga graditeljstva na Pagu, Zadar 1999.
HILJE, E., Zborna crkva sv. Marije u Starom gradu u Pagu, Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog 13. kolovoza 2005. u Pagu, Zadar 2005, 47-77.
IVANČEVIĆ, R., Reinterpretacija Zborne crkve u Pagu, Peristil, 25, Zagreb 1982, 53-80.
JAKŠIĆ, N.-TOMIĆ, R., Umjetnička baština zadarske nadbiskupije - Zlatarstvo, Zadar 2004.
JURIĆ, R., Pag-Stari grad, Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004, Zagreb 2005, 195-197.
JURIĆ, R., Pag-Stari grad, Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005, Zagreb 2005, 312-313.
JURIĆ, R. - BATOVIĆ, Š., Istraživanje Starog grada u Pagu u 2002. i 2003, Obavijesti HAD-a, 3, Zagreb 2003, 122-129.
JURKOVIĆ, M., Zborna crkva Marijina Uznesenja u Starom gradu u Pagu, PPUD, 31, Split 1991, 61-77.
KNEŽIĆ, D., Crkve Starog Grada na Pagu u apostolskim vizitacijama od 1579. do 1625. godine, Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog u Pagu 13. kolovoza 2005, Zadar 2005, 93-114.
KRŠULOVIĆ, J., Zborna crkva Marijina Uznesenja i ostaci bivšeg franjevačkog samostana u Starom gradu u Pagu, Svetište Gospe od Staroga Grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog u Pagu 13. kolovoza 2005, Zadar 2005, 157-168.
PETRICIOLI, I., Tragom kipara „Paulusa de Sulmona“, PPUD, 21 (Fiskovićev zbornik, 1), Split 1980, 252-266.
PETRICIOLI, I., Tragom srednjovjekovnih umjetnika, Zagreb 1983.
PRIJATELJ-PAVIČIĆ, I., Umjetnine paške crkve Gospe od Staroga Grada iz vremena djelovanja franjevačkog samostana, Svetište Gospe od Staroga grada na Pagu, Zbornik radova sa znanstveno-stručnog kolokvija održanog u Pagu 13. kolovoza 2005, Zadar 2005, 79-91.
SUIĆ, M., Pag, uz 510. obljetnicu osnutka Paga, Zadar 1953.
Istraživanje srednjovjekovnih nalazišta u Korlatu kod Benkovca
Od 1997. traju, uz prekide, arheološka istraživanja na nekoliko položaja u Korlatu. To je ranohrvatsko groblje (8. st.) na prilaznom putu prema župnoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije, koja je porušena u Domovinskom ratu, srednjovjekovno groblje na Bašića zemlji, ostatci crkve sv. Nediljice, te na položaju na kojem se nalazi crkva sv. Jerolima (Jere), koja je do temelja srušena u Domovinskom ratu. Na svim položajima i dalje valja nastaviti istraživanja, te obnoviti župnu crkvu i crkvu sv. Jerolima, a konzervirati i prezentirati ostatke crkve sv. Nediljice. Sva su se dosadašnja istraživanja izvodila potporom Ministarstva kulture RH.
Istraživanja vodi Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju Zadar.
Literatura
ANZULOVIĆ, I., Područje sela Korlata u prošlosti, Zadarska smotra, 1-3, Zadar 1996, 241-280.
BIANCHI, C. F., Zara cristiana, II, Zadar 1879, 354-355.
BURIĆ, T., Korlat kraj Benkovca, Hrvati i Karolinzi (katalog izložbe), Split 2001, 276.
CAMBI, N., Neki problemi starokršćanske arheologije na istočnoj jadranskoj obali, Materijali, XII, Zadar 1976, 272.
DYGGVE, E., Izabrani spisi, Split 1984, VI, 35.
GUNJAČA, S., Trogodišnji rad Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu, SHP, ser. III, 7, Zagreb 1960, 280.
JAKŠIĆ, N., Topografija pravca via Magna cesta vocata tendens per Lucam, SHP, ser. III, 14, Split 1985, 325-344.
JAKŠIĆ, N., Benkovac i okolica u srednjem vijeku, Split 2000, 11-13.
JAKŠIĆ, N., Topografija pravca via Magna, Hrvatski srednjovjekovni krajobrazi, Split 2000, 164-169.
JURIĆ, R., Novija istraživanja srednjovjekovnih groblja na zadarskom području, Histria Antiqua, 8, Pula 2002, 302-303.
MARUN, L., Starinski dnevnici, Split 1998.
MILOŠEVIĆ, A., Nove akvizicije Muzeja hrvatskih arheoloških spomenika od 1995-2000, SHP, ser. III, 27, Split 2000, 327-332.
SMILJANIĆ, F., Teritorij i granice Lučke županije u srednjem vijeku, RFFZ, 35 (22), Zadar 1996, 205-256.
Crkva sv. Petra u Bibinjama
Od druge polovice 2004., s prekidima, provode se arheološka istraživanja crkve sv. Petra na položaju Petrina u Bibinjama. Istražuje se crkva i njezin bliži okoliš. Gotovo je u cijelosti istražen unutarnji dio crkve (ukupna dužina 10,75. širina 5,25 m). Istraženo je i pet grobova. Zasad se uočavaju barem dvije faze crkve, od kojih je jedna ranosrednjovjekovna, a druga kasnosrednjovjekovna. Pod nadzorom zadarskih konzervatora u cijelosti je konzervirana apsida crkve. Istraživanja vodi Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju Zadar.
Literatura:
ANZULOVIĆ, I., Razgraničenje između mletačke i turske vlasti na zadarskom prostoru 1576. nakon ciparskog rata, Zadarska smotra, 1-3, Zadar 1998, 92-93.
GVERIĆ, A., Iz prošlosti Bibinja, Zadar 1999.
JELIĆ, L., Povijesno-topografske crtice u biogradskom primorju, Vjesnik HAD, II, Zagreb 1898, 33-126.
JURIĆ, R., Petrina-Sv. Petar, Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004, Zagreb 2005, 199-200.
PETRICIOLI, I., Bibinje, Enciklopedija hrvatske umjetnosti, sv. 1, Zagreb 1995, 88.
RUBEN-FILIPI, A., Biogradsko-vransko primorje u doba mletačko-turskih ratova. Radovi Instituta JAZU u Zadru, 19, Zadar 1972, 414-421 (Bibinje).
RUNJE, P., Glagoljica u Zadarskoj nadbiskupiji u srednjem vijeku, Zadar 2005.
Udbina - katedrala sv. Jakova Starijeg
Od 2000. Arheološki muzej u suradnji s Muzejom Like iz Gospića izvodi sustavna arheološka istraživanja stolnice krbavskih biskupa. Tijekom Domovinskog rata devastirani su ostatci navedene katedrale, koji su do 1994. bili pod zemljom. Na vidjelo su izišli ostatci zidova katedrale, grobovi i dijelovi crkvenog pokućstva.
Dosadašnjim istraživanjima utvrđena je veličina i oblik stolnice. U cijelosti je istražen prostor južnih aneksa, te se započelo s istraživanjima biskupskog dvora, koji se naslanja na južne dogradnje. Način zidanja crkve i sačuvani ulomci arhitektonske plastike ukazuju na konac 13. i početak 14. st. Osobita pozornost posvećena je istraživanju brojnih grobova. Dosad su istražena 194 groba s vrijednim nalazima od kasnoga srednjeg do ranoga novog vijeka. Do 2004. istraživanja su se provodila samo potporom Ministarstva kulture, a od 2005. potporom navedenog Ministarstva i Gospićko-senjske biskupije,
Voditelj istraživanja je Radomir Jurić, muzejski savjetnik u Arheološkom muzeju Zadar, a suvoditelj je Tanja Kolak, viši kustos u Muzeju Like u Gospiću.
Literatura:
BOGOVIĆ, M., Pomicanje središta krbavske biskupije od Mateja Marute do Šimuna Kožićića Benje (Pregled povijesti krbavske ili modruške biskupije), Krbavska biskupija u srednjem vijeku, Zbornik radova znanstvenog simpozija u povodu 800. obljetnice osnutka krbavske biskupije, održanom u Rijeci 23-24. travnja 1986. godine, Rijeka-Zagreb 1988, 41-82.
BOGOVIĆ, M., Crkveno ustrojstvo Like i Krbave u srednjem vijeku, Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice, Zagreb 1997, 78-89.
FRAS, F. J., Cjelovita topografija Karlovačke vojne krajine. Gospić 1988, 137-141.
HORVAT, Z., Katedrala Sv. Jakova u Krbavi kraj Udbine, Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice, Zagreb 1997, 130-150.
HORVAT, Z., Srednjovjekovne katedralne crkve krbavsko-modruške biskupije, Zagreb-Gospić 2003.
JURIĆ, R., Katedrala Sv. Jakova u Krbavi (Udbini), Obavijesti HAD-a, 3, Zagreb 2001, 127-131.
JURIĆ, R., Arheološka istraživanja u Udbini (1996-2003), Riječki teološki časopis, 14, Rijeka 2004, 19-33.
JURIĆ, R., Udbina-stolnica Sv. Jakova, Hrvatski arheološki godišnjak, 1/2004, Zagreb 2005, 186-187.
JURIĆ, R., Udbina, Stotinu hrvatskih arheoloških nalazišta, Zagreb 2006, 276-277.
JURIĆ, R., Udbina-stolnica Sv. Jakova, Hrvatski arheološki godišnjak, 2/2005, Zagreb 2005, 293-294.
KRUHEK, M., Topografija krbavske spomeničke baštine, Zbornik Krbavska bitka i njezine posljedice, Zagreb 1997, 99-129.
ŠLAUS, M., Bioarheologija (demografija, zdravlje, traume i prehrana starohrvatskih populacija), Zagreb 2006.
|
Srednjovjekovni odjel 
