Treći i završni dio trilogije o prapovijesnim kulturama istočnog Jadrana

U srijedu 11. studenoga 2026. u 18 sati u Gradskom muzeju starina „J. J. Winckelmann” u Trstu otvara se izložba „Morem vođeni – Liburni i njihov svijet”. Izložba, koja se prvi put predstavlja talijanskoj publici, bit će otvorena do 28. ožujka 2027. Organizator je Hrvatska zajednica u Trstu (Comunità Croata di Trieste), a izložba je rezultat suradnje Zajednice, Arheološkog muzeja Zadar, Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, Grada Trsta i Gradskog muzeja starina „J. J. Winckelmann” u Trstu.

Izložba o Liburnima treći je i završni dio trilogije o prapovijesnim kulturama istočnog Jadrana, koju su ostvarili Hrvatska zajednica u Trstu i Grad Trst. Domaćin je Gradski muzej starina „J. J. Winckelmann”. Prethodne izložbe u trilogiji bile su „Japodi. Tajanstveni narod srednjoeuropskih visoravni” iz 2018., u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu, te „Histri u Istri” iz 2023., u suradnji s Arheološkim muzejom Istre u Puli.

 

Liburni i njihova kultura kroz materijalnu baštinu

Izložba „Morem vođeni – Liburni i njihov svijet” prikazuje prapovijest istočne obale Jadrana kroz pregled liburnske kulture i obilježja njezine materijalne baštine.

 

Izložbeni postav s više od tisuću nalaza

U vitrinama će biti izloženo više od tisuću predmeta. Riječ je o izvornim arheološkim nalazima iz različitih ustanova u Hrvatskoj i Italiji, datiranima od završne faze kasnog brončanog doba do kraja željeznog doba (od 12. do 1. stoljeća pr. Kr.), kao i o odljevima predmeta koji pripadaju liburnskoj kulturi ili su s njom povezani. Izložbeni postav prate tekstovi na hrvatskom i talijanskom jeziku.

 

Popratna događanja i dodatni sadržaji

Uz izložbu su predviđena tri popratna događanja na kojima će stručnjaci podrobnije obraditi pojedine teme predstavljene u izložbenom postavu. Bit će objavljen i katalog izložbe od približno 250 stranica.

 

Povijesni kontekst jadranskih zajednica u brončano i željezno doba

Od sredine 1. tisućljeća pr. Kr. na jadranskom su području postojale zajednice s određenim stupnjem etničkog identiteta. Na istočnoj obali isticale su se tri glavne skupine: Histri na području današnje Istre, Liburni u sjevernoj Dalmaciji i na Kvarneru te Delmati u srednjoj Dalmaciji.

Mnogo prije nego što su antički pisci zabilježili njihova imena, na manjim su područjima već postojale brojne prapovijesne zajednice. Među njima su se postupno razvijale i jačale kulturne veze, vidljive u sličnom načinu života, običajima, vjerovanjima te materijalnim i duhovnim obilježjima. U sjevernoj Dalmaciji i na Kvarneru oblikovala se kulturna skupina koja je ime dobila po najpoznatijoj etničkoj zajednici zabilježenoj na tom području – Liburnima. Razvoj liburnske kulture može se pratiti od završne faze kasnog brončanog doba tijekom cijelog željeznog doba, od 12. stoljeća do kraja 1. stoljeća pr. Kr., kada su Liburni došli pod rimsku vlast.

U oblikovanju liburnske kulture presudnu je ulogu imao geografski položaj njihova područja. Od kopna su ga odvajali planinski lanci Dinarida, a bilo je snažno usmjereno prema moru, ponajprije prema italskom, ali i širem sredozemnom svijetu.

Liburni su održavali kulturne veze različitog intenziteta s ostalim zajednicama istočnog Jadrana, ali i s pojedinim zajednicama na zapadnoj obali, poput Veneta, Picena i Dauna. Zahvaljujući intenzivnim kontaktima između dviju jadranskih obala tijekom starijeg željeznog doba, od 10. do 5. stoljeća pr. Kr., oblikovao se zajednički kulturni prostor obilježen razvijenom pomorskom trgovinom i sličnostima u materijalnoj kulturi. Liburni su bili njegov sastavni dio.

Vođeni morem, Liburni su plovili uz istočnu obalu i prema zapadnoj obali Jadrana prenoseći robu, ali i omogućujući slobodno kretanje ideja. Bili su poznati kao vješti pomorci, ali i opasni gusari. O njihovu društvenom ustroju govore brojni podatci dobiveni i iz zapisa grčkih i rimskih pisaca i geografa i, osobito, iz materijalnih ostataka liburnske kulture.

 

Autorice znanstvene koncepcije i umjetničkog postava

doc. dr. sc. Martina Čelhar, docentica i istraživačica, Sveučilište u Zadru
Natalija Čondić, muzejska savjetnica, Arheološki muzej Zadar
dr. sc. Morana Vuković, viša kustosica, Arheološki muzej Zadar

 

Kustosice izložbe

Biljana Burazer, kustosica, Arheološki muzej Zadru
Filipa Jurković Pešić, viša kustosica, Sveučilište u Zadru

 

Gradski muzej starina „J. J. Winckelmann”

dr. Stefano Bianchi, voditelj organizacijske jedinice Povijesni muzeji Grada Trsta
dr. Costanza Brancolini, konzervatorica