Cvijina gradina
Cvijina je gradina naselje na području današnjega sela Kruševa, udaljeno 2,5 km zračne linije od Obrovca i 4,5 km od Karinskoga i Novigradskoga mora. Nalazi se na vrlo pogodnome položaju koji omogućuje dobru preglednost široke okolice, na nadmorskoj visini od 356 m. Osnovano je u željezno doba kada je sjevernu Dalmaciju nastanjivao narod Liburna i predstavlja jedno od značajnijih nalazišta liburnske kulture. Nakon rimskih osvajanja početkom nove ere naselje nastavlja život kao rimski grad. Ranije mišljenje da je riječ o naselju Clambetae opovrgnuto je preciznijom analizom postojećih podataka te se danas u ovome lokalitetu prepoznaje rimski Ansium.
Prva istraživanja na Cvijinoj gradini proveo je Austrijski arheološki institut 1903. godine. Iskopavalo se tada na nekoliko položaja unutar naselja te su otkriveni hram posvećen Jupiteru, terme (kupalište) i niz građevina na južnome rubu platoa (moguće taberne – trgovine). Od pokretnih nalaza s tih istraživanja ističe se vrlo dobro sačuvana skulptura orla s munjom u kandžama.
Suvremena sustavna arheološka istraživanja od 1999. godine do danas provodi Arheološki muzej Zadar. Nakon višegodišnjega sondiranja na istočnome rubu platoa gradine, gdje je ustanovljen niz objekata najvjerojatnije gospodarskoga karaktera, istraživanja su od 2010. godine usmjerena na područje nekropole. Na jugoistočnoj padini gradine uočljiva je najveća koncentracija razvaljenih grobnih konstrukcija mjestimično vidljivih po površini. Grobovi su jako devastirani i najvećim se dijelom mogu datirati u željezno doba. Usprkos oštećenosti grobnih konstrukcija grobni prilozi pronađeni su u velikome broju. Među prilozima prevladava brončani nakit – fibule (kopče za odjeću), privjesci raznih vrsta i prstenje – te dijelovi jantarnoga nakita i perlice od staklene paste. Nalazi smještaju istražene grobove u vremenski okvir između 6. i 1. st. pr. n. e.
Voditeljica istraživanja: Natalija Čondić
