Arheologija
Prapovijesna arheologija
Razdoblje prapovijesti predstavljeno je arheološkom građom datiranom u vremenski raspon od srednjega paleolitika do završetka željeznoga doba (40 000 god. pr. n. e. – početak n. e.). Građa je organizirana u četrnaest zbirki formiranih po kronološkomu načelu i/ili po vrsti materijala. Na taj je način u čuvaonicama i stalnome postavu pohranjen fundus od više od dvadeset tisuća predmeta, od slučajnih površinskih nalaza do onih pronađenih u slojevima sustavno istraživanih nalazišta na području sjeverne Dalmacije. Intenzitet tih aktivnosti ovisio je o raznim okolnostima kroz koje je prapovijesna arheologija prolazila tijekom svojega razvoja. Najranije muzejske akvizicije rezultat su entuzijazma nekolicine zainteresiranih amatera i rijetkih stručnjaka i tada je u Muzej dospijevala tek manja količina slučajnih nalaza. S vremenom dolazi do intenziviranja istraživačke djelatnosti što se naročito odnosi na razdoblje nakon Drugoga svjetskog rata kada se provode prva značajnija terenska istraživanja prapovijesnih lokaliteta (Nin, Smilčić, Zadar, Bribir, Radovin itd.) te stručna rekognosciranja. Od tada do danas fundus prapovijesnih zbirki višestruko je obogaćen zahvaljujući terenskoj aktivnosti koja obuhvaća provođenje sustavnih istraživanja i rekognosciranja financiranih programima Ministarstva kulture i medija RH i vlastitim sredstvima AMZd. Posljednjih desetak godina provode se sustavna istraživanja na paleolitičkome nalazištu Velika pećina u Kličevici, željeznodobnim lokalitetima Cvijina gradina u Kruševu kod Obrovca i Gradina Kneževići na Libinju (Velebit) te rekognosciranje južnoga i jugoistočnoga Velebita.
Djelatnici:
Natalija Čondić, muzejska savjetnica, pomoćnica ravnateljice, ncondic@amzd.hr
dr. sc. Morana Vuković, viša kustosica, ravnateljica, mvukovic@amzd.hr
Biljana Burazer, kustosica, bburazer@amzd.hr
Antička arheologija
Antička arheologija sakuplja veliki broj spomenika antičkog razdoblja sa šireg područja sjeverne Dalmacije, zadarskoga arhipelaga te otoka Raba i Paga, značajnima ne samo u lokalnim nego i svjetskim okvirima (primjerice četiri carska kipa iz Nina). Kronološki se uzima razdoblje od dolaska Rimljana krajem 1. st. prije Kr. pa do velike seobe naroda u 6. st. poslije Kr.
Antička arheologija dijeli se u više zbirki, a sadrži predmete od kamena (natpisi, skulpture, geme), kosti, metala, jantara, gagata, stakla, pečene gline itd. Zbirka sadrži 35.000 inventiranih predmeta. Posebno se odvaja tzv. studijska zbirka koja sadrži prekoko 100.000 predmeta (uglavnom ulomaka keramike, stakla i dr.), nešto iz starog fundusa, ponajviše sa novih zaštitnih arheoloških istraživanja izvršenih u posljednjih tridesetak godina.
Odjel posljednjih godina intenzivno radi na reviziji cjelokupnog fundusa zbirke (stari i novi fundus), na obradi i katalogizaciji građe, na novom postavu lapidarija muzeja, pripremi izložbi popraćenih katalozima.
Djelatnici:
Kornelija A. Giunio, muzejska savjetnica, kagiunio@amzd.hr
Slavko Šarčević, kustos, ssarcevic@amzd.hr
Srednjovjekovna arheologija
U srednjovjekovnim zbirkama čuva se građa iz vremena od 8. do 15. stoljeća. Tijekom 19. i ranih godina 20. stoljeća glavninu građe predstavljali su ulomci predromaničkoga kamenog crkvenog namještaja i arhitektonske dekoracije koji su pripadali ranosrednjovjekovnim crkvama sa zadarskoga poluotoka. Od kraja Drugoga svjetskog rata intenzivirala su se arheološka istraživanja usmjerena ponajviše na srednjovjekovna groblja i crkve iz zadarske okolice. Sukladno tome, zbirke su obogaćene novim nalazima predromaničke skulpture i većom količinom sitne građe, od ranosrednjovjekovnih keramičkih posuda, alatki i predmeta svakodnevne upotrebe do dijelova nošnje i nakita. Istraživanjem tih nalazišta uvelike je unaprijeđeno poznavanje srednjovjekovne prošlosti zadarskoga prostora. Posebno značajnu građu i informacije pružila su nalazišta: Ždrijac kod Nina, Velim i Klarića kuće kod Stankovaca, crkva sv. Petra u Starigradu i Petrina kod Bibinja. Novu građu iznjedrila su i zaštitna istraživanja koja prate građevinske radove na zadarskome poluotoku. Tijekom takvih radova, među ostatcima crkve svetog Petra od vitla na Trgu Petra Zoranića pronađen je i kameni sarkofag iz vremena biskupa Donata, u kojemu je prema natpisu bio pokopan zazidanac Juraj. Arheološki muzej Zadar u cilju prikupljanja nove građe i znanja trenutačno provodi sustavna arheološka iskopavanja na nalazištima katedrala sv. Jakova na Udbini i starohrvatsko groblje u Stankovcima.
Djelatnici:
dr. sc. Jakov Vučić, muzejski savjetnik, jvucic@amzd.hr
Ana Karađole, kustosica, akaradole@amzd.hr
Novovjekovna arheologija
Novovjekovne zbirke objedinjuju građu koja većinom datira s kraja 15. stoljeća i iz mlađih razdoblja. Većina ove građe sakupljena je tijekom zaštitnih arheoloških istraživanja proteklih 50 godina na prostoru zadarskoga poluotoka. Uglavnom je riječ o nalazima keramičkih i staklenih posuda te nešto manje sitnih predmeta svakodnevne upotrebe i nakita. Ta se građa zatječe u iznimno velikim količinama među ostatcima starijih građevina skrivenih ispod gradskih ulica i podova suvremenih objekata. Neki od tih predmeta iznimno su atraktivni, poput luksuzno oslikanih glaziranih vrčeva, zdjela i tanjura. Oni svjedoče o intenzivnim trgovačkim vezama i bogatstvu Zadra unatoč nepovoljnomu razdoblju tijekom kojega je grad veliki dio vremena bio odvojen od zaleđa koje se tada nalazilo u rukama Osmanlija. Da bi se bolje razumjelo to razdoblje, Arheološki je muzej posljednjih godina proveo projekt istraživanja i dokumentiranja brojnih kasnosrednjovjekovnih i ranonovovjekovnih utvrda na zadarskome prostoru, a u tijeku je i višegodišnje zaštitno istraživanje utvrde pod brdom Osridak kod Vrane.
Djelatnici:
Hrvoje Manenica, viši kustos, hmanenica@amzd.hr
Podvodna arheologija
Začetke Odjela podvodne arheologije nalazimo još 1979. godine kada se u sklopu priprema za formiranje Centra za podmorsku arheologiju pri Arheološkomu muzeju Zadar zaposlio prvi podvodni arheolog u Republici Hrvatskoj. Sve to inicirano je još 1973. godine kada su na ulazu u ninsku lagunu pronađena dva starohrvatska broda, a još ranije, 60-ih godina 20. stoljeća, i ostatci prvoga šivanog broda u Zatonu kod Nina. Odjel je uz vanjske suradnike poduzeo čitav niz manjih i većih arheoloških istraživanja u jadranskome podmorju, ali i u rijekama, uz niz rekognosciranja u zadarskome akvatoriju. Na zadarskome području Muzej posljednjih godina vodi dva velika istraživanja. Na Grebenima kod otoka Silbe sustavno se istražuje antički brodolom iz sredine 1. st. po. Kr., a u Zatonu kod Nina, nekadašnjoj luci antičke Aenone, sustavna arheološka istraživanja koncentrirana su u tri smjera: otkrivanje lukobrana, kulturnih slojeva u luci i dokumentiranje tri šivana broda tipa serilia atribuiranih Liburnima.
Djelatnici:
Dušanka Romanović, viša kustosica, voditelj ustrojstvene jedinice 1, dromanovic@amzd.hr
Dino Taras, viši kustos, dtaras@amzd.hr
